siječnja 2025. – Neke vrlo značajne izmjene hrvatskog zakona trebale bi oblikovati 2025. godinu. Evo pregleda dok gledamo naprijed u vjerojatno prilično burnu godinu.
Kako piše Index vijesti/news, s početkom prvog dana nove godine na snagu je stupilo nekoliko novih hrvatskih zakona. Ti zakoni obuhvaćaju više područja; graditeljstvo i prostorno planiranje, socijalna skrb, položaj stranaca i zaštita okoliša. Osim toga, ne možemo zaobići ni (jako) nepopularna nova pravila za iznajmljivanje stanova i naplatu onih tankih plastičnih vrećica u kojima se uglavnom nosi voće i povrće.
Stupanjem na snagu izmijenjenih poreznih propisa iz područja poreza na dohodak, doprinosa, PDV-a, lokalnih poreza i općeg poreznog zakona, početkom 2025. godine započela je nova porezna reforma. Najvažniji dio ove reforme je uvođenje strašnog poreza na imovinu. Dio se odnosi i na primjenu novih stopa poreza na dohodak, novih iznosa osobnih odbitaka, novog načina oporezivanja privatnih iznajmljivača te novog praga za ulazak i izlazak iz sustava PDV-a.
Pogledajmo što nas čeka što se tiče izmjena hrvatskog zakona 2025. godine.
akt o upravljanju i održavanju zgrade
Dana 1. siječnja 2025. godine na snagu stupaju odredbe Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Ovim izmjenama hrvatskog zakona za 2025. uvode se nova pravila za kratkoročni najam stanova te novčane kazne za građevinske radove koji narušavaju statiku zgrada, za zatvaranje balkona i postavljanje uređaja na ulično pročelje zgrada.
Vlasnici koji svoje stanove žele iznajmljivati za kratkoročni najam ili najam za više osoba morat će dobiti suglasnost dvije trećine suvlasnika. To uključuje i pristanak njihovih neposrednih susjeda. Osobe koje već iznajmljuju svoje stanove na ovaj način morat će ovu suglasnost ishoditi u roku od pet godina, odnosno do kraja 2029. godine, ako žele ostati u poslu.
Zakonom je propisano da se najmom za više osoba smatra najam za najmanje pet ili više punoljetnih osoba koje nisu u krvnom srodstvu.
Zakon također uvodi pojam zajednice suvlasnika i pripadajući Registar zajednica suvlasnika. Ta će udruga imati pravnu osobnost i vlastiti OIB, što bi trebalo znatno ubrzati upravne i sudske postupke te zgradama olakšati prijavu za sredstva. Ta bi se sredstva mogla odnositi na stvari poput obnove fasada, energetske obnove, postavljanja solarnih panela i tako dalje.
Zbog uočene nezainteresiranosti pojedinaca u praksi, izmjenama hrvatskog zakona za 2025. smanjena je većina suvlasnika potrebna za odlučivanje. To znači da ubuduće više neće biti potrebna suglasnost za hitne popravke (npr. puknuće cijevi).
Za hitne popravke (kao što je popravak krova) bit će potrebna suglasnost trećine suvlasnika (dosad je to bilo 50 posto). Za redovito upravljanje (izbor zastupnika, upravitelja, odluka o ugradnji dizala i sl.) bit će potrebna suglasnost više od 50 posto. Za investicijsko održavanje (velika ulaganja u zgradu) bit će potrebna suglasnost 80 posto suvlasnika (dosad 100 posto).
Ovlast nadzora nad provedbom ovoga zakona dana je komunalnim redarima. Naložit će mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti. Za upravitelje prekršajne kazne sada su od 700 do 5500 eura, a za suvlasnike od 400 do 10.000 eura.
Prekršaji se odnose na ometanje sanacije i hitnih radova, postavljanje klima uređaja na ulična pročelja i zatvaranje balkona. Također se odnose na kratkoročni najam i najam zaposlenika bez suglasnosti kvalificirane većine suvlasnika. Za izvođače bespravnih radova (zatvaranje balkona, ugradnja klima uređaja na ulične fasade i sl.) prekršajne kazne kreću se od 5500 eura do 10.000 eura.
Izmjenama hrvatskog zakona za 2025. godinu uvedena je i mogućnost ugradnje dizala i obnove fasada u zaštićenim područjima uz državni poticaj od 33 posto. U tim slučajevima postoji i mogućnost da se jedinice lokalne samouprave odluče sudjelovati u subvencioniranju, za što će Vlada donijeti posebne programe i osigurati sredstva.
Da bi se u zgradu ugradio novi lift, više od 50 posto suvlasnika mora donijeti odluku o njegovoj ugradnji. Potom trebaju izraditi projekt ugradnje, te osigurati najmanje 67 posto vrijednosti projekta, dok će država sufinancirati 33 posto.
Nepopularni porez na nekretnine zamijenit će postojeći porez na kuće za odmor, a Vlada je propisala raspon poreznih stopa od 0,6 do 8 eura po četvornom metru. No treba napomenuti da će točan iznos porezne stope odrediti jedinice lokalne samouprave. Ovaj porez će plaćati pravne i fizičke osobe za neiskorištene nekretnine.
porez na imovinu
O ovom zastrašujućem porezu raspravlja se već nekoliko godina. Podigao je svoju ružnu glavu više puta u prošlosti prije nego što je ponovno bio pokopan na nekoliko mjeseci. Sada se od toga ne može pobjeći, čini se, koliko god zemljoposjednici žalili zbog toga.
Porez na nekretnine neće plaćati vlasnici nekretnina koji tu nekretninu koriste i za vlastiti stalni boravak. Porez na nekretnine također se neće morati plaćati za nekretnine u kojima živi netko iz njihove obitelji, kao ni za one koje se daju u dugoročni najam (najmanje 10 mjeseci godišnje). Od poreza će biti izuzete i ruševne, neuseljive nekretnine te nekretnine koje se koriste za poljoprivredu, ali i druge nestambene djelatnosti. Oslobađanje od obveze plaćanja poreza na imovinu bit će moguće i po socijalnom kriteriju.
Zatim dolazimo do jednako nepopularne nove terminologije. “Domaćini” će također biti oslobođeni plaćanja poreza na nekretnine. Prema novim izmjenama hrvatskog zakona za 2025., “domaćini” su fizičke osobe koje kao dopunsku gospodarsku djelatnost posjeduju manji objekt za turističko iznajmljivanje u objektu u kojem imaju prijavljenu adresu stanovanja.
Osnova za naplatu novog poreza bit će evidencije prema kojima se obračunava i plaća komunalna naknada, koja će se i dalje naplaćivati. Sve jedinice lokalne samouprave trebat će do kraja veljače 2025. godine donijeti odluke o oporezivanju nekretnina na svom području, po zonama i pripadajućim poreznim stopama.
paušalno povećanje poreza
Ostale izmjene hrvatskog zakona za 2025. uključuju izmjene poreznih stopa. Povećat će se paušalna stopa poreza na jedinice turističkog najma, s 19,91 eura po krevetu na 199,08 eura. Njezin iznos ovisit će o turističkoj razvijenosti općine ili grada, a kretat će se od 20 do 300 eura po krevetu.
Tako će oni koji imaju objekte za turistički najam u najrazvijenijim općinama plaćati paušalni porez po ležaju godišnje u rasponu od 100 do 300 eura. Oni u drugoj skupini razvijenosti od 70 do 200 eura, u trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po ležaju.